Kristal Palas će se ove sedmice naći pred Sudom za sportsku arbitražu (CAS), u pokušaju da preokrene odluku UEFA-e kojom im je uskraćeno učešće u Ligi Evrope i umjesto toga dodijeljeno mjesto u trećerazrednoj Konferencijskoj ligi. Odluka UEFA-e je posljedica kršenja pravila o višeklupskom vlasništvu (multi-club ownership – MCO), a Palas je odlučio da se žali, smatrajući da nije prekršio suštinu propisa.

U centru slučaja nalazi se američki investitor Džon Tekstor, koji je do nedavno imao 43 odsto udjela u Kristal Palasu. Njegova Eagle Football grupa i dalje kontroliše brazilski Botafogo, francuski Lion i belgijski RWDM Brisel (ranije Molenbek). Iako je Tekstor formalno napustio vlasničku strukturu Palasa, UEFA smatra da je njegov uticaj bio presudan u periodu kada je odluka o učešću u evropskim takmičenjima morala biti donijeta.

Palas u žalbi tvrdi da Tekstor nikada nije imao odlučujući uticaj na rad kluba. Naime, pored njega, u vlasničkoj strukturi su još trojica akcionara sa jednakim glasačkim pravima – predsjednik kluba Stiv Pariš, te američki investitori Dejvid Blicer i Džoš Haris. S obzirom na to da Blicer i Haris ne učestvuju aktivno u vođenju kluba, Pariš je faktički donosio sve odluke, a Tekstorove ideje o povezivanju Palasa sa Eagle grupom, uključujući i pokušaj da dovede trenera u London iz Liona, nijesu realizovane.

Međutim, UEFA-ino Klupsko finansijsko kontrolno tijelo (CFCB) nije bilo ubijeđeno. Ocijenjeno je da je Tekstor imao značajan uticaj u Palasu, jer je od 2022. godine uložio više od 100 miliona funti u klub. Taj novac je korišćen za izgradnju akademije i dovođenje pojačanja, a bio je i pojedinačno najveći akcionar. UEFA je zaključila da to predstavlja „mogućnost odlučujućeg uticaja“, što je, po njihovim pravilima, dovoljno za diskvalifikaciju.

Pravno gledano, CAS ne mora utvrditi da je Tekstor stvarno donosio odluke, već da je imao potencijal da to učini. Upravo ta formulacija – mogućnost, a ne realizacija uticaja – nalazi se u fokusu spora. I u pismu koje je u maju prošle godine poslao predsjednik CFCB-a Sunil Gulati svim savezima članicama UEFA-e, jasno su navedeni kriterijumi: 30 odsto vlasništva, direktno učešće u upravi, finansijski doprinos i uticaj na sportske odluke.

Palas će pokušati da uvjeri arbitre da nijedna od ovih tačaka nije ostvarena u praksi. 

Kao primjer će navesti da je jedini transfer između Palasa i Liona bio dolazak štopera Džejka O’Brajena 2023. godine, te da nijedna druga transakcija sa klubovima iz Eagle mreže nije realizovana, iako je Tekstor često sugerisao saradnju.

U cijeli slučaj su uključeni i Lion i Notingem Forest. Lion je zadržao svoje mjesto u Ligi Evrope, jer je kroz prvenstvo ostvario bolji plasman nego Palas koji se kvalifikovao preko FA kupa. Forest je, s druge strane, profitirao — zauzeo je Palasovo mjesto u drugom po rangu takmičenju. 

U žalbi se, između ostalog, ukazuje i na okolnosti oko vlasnika Foresta, Evangelosa Marinakisa, koji je u posljednji čas prebacio vlasništvo nad klubom u „blind trust“, a zatim ga vratio kada je postalo jasno da klub neće igrati Ligu šampiona. Takođe, primijećeno je da je Marinakis bio na terenu nakon utakmice Foresta i Lestera 11. maja, što baca sumnju na njegovu stvarnu distancu od upravljanja klubom.

🇬🇷 | Nottingham Forest sahibi Evangelos Marinakis, Leicester City ile berabere kaldıkları maçın ardından sahaya girerek teknik direktör Nuno Espirito Santo ile hararetli bir konuşma yaptı. pic.twitter.com/n4GpasOFKb
— Balkan Futbolu (@BalkanFutbolu) May 11, 2025
 

Palas će pokušati da prikaže svoju situaciju kao iskrenu grešku, izazvanu proceduralnim promjenama. Naime, UEFA je u martu pomjerila rok za usklađivanje vlasničke strukture sa juna na 1. mart. Klub tvrdi da nije imao vremena da reaguje, jer su tog dana igrali utakmicu FA kupa i nijesu razmišljali o evropskim posljedicama. Ipak, takvo opravdanje teško da će proći. Pravne analize sugerišu da će CAS panel gledati na poštovanje rokova kao ključni kriterijum – s obzirom da su svi ostali klubovi znali za promjene, očekuje se da je i Palas trebalo da bude ažurniji.

Presedani ne idu u njihovu korist. U posljednje vrijeme, dva kluba – slovački DAC 1904 (Dunajska Streda) i irska Drogeda junajted – izgubili su žalbe na sličnim osnovama. Iako je u Drogedinom slučaju jedan arbitar imao izdvojeno mišljenje, presude su potvrdile da „neznanje pravila“ nije validan argument.

Postoji i nada da će Palasov pravni tim pokušati da se pozove na švajcarsko pravo, koje priznaje principe pravičnosti i sportske pravde. 

U teoriji, moglo bi se tvrditi da Palas nije predstavljao realnu prijetnju integritetu takmičenja, te da su pokušali da se usklade s propisima, makar i sa zakašnjenjem. Međutim, i ovaj argument ima svoju slabost – panel bi mogao ocijeniti da bi upravo radi pravičnosti prema ostalim klubovima UEFA-ina odluka trebalo da ostane na snazi.

U konačnici, sve će zavisiti od toga kako arbitri procijene „odlučujući uticaj“. Ako CAS ocijeni da su kriterijumi jasno definisani i da je Tekstor, po formi, zadovoljavao više od jednog, žalba će vjerovatno biti odbijena. Ali ako prevlada tumačenje koje uzima u obzir stvarni odnos moći unutar kluba, Palas bi mogao dobiti drugu šansu.

Odluka bi trebala biti donijeta brzo, jer je žrijeb za posljednje kolo kvalifikacija za Konferencijsku ligu zakazan za 4. avgust, dok se mečevi igraju 21. i 28. avgusta. UEFA, Palas, Forest i Lion hitno čekaju rasplet — ovaj put ne na terenu, već pred arbitražnim sudom.