Domaćini Mundijala (15): Astečki centar svijeta i mjesto krunisanja Pelea i Maradone

Uz Skaut sport upoznajte gradove i stadione koji će biti domaćini Svjetskog prvenstva u fudbalu 2026 – Idemo na Asteku

11.06.2026. 06:00 h

Main article image
Slika: foto: Guliver/IMAGO/Nexpher Images

Sa 25 i po miliona ljudi Meksiko siti je, kao šire gradsko područje, osmi najnaseljeniji grad planete. Prvog dana sjevernoameričkog Mundijala, ovog četvrtka, očekuje se da će na kratko ući u top 5, pošto će prema prognozama u meksičku prijestonicu stići oko pet miliona ljudi!

Sve to zbog druge najvažnije utakmice turnira, meča otvaranja, koji ostaje u pamćenju kao i finale – ono između lakše se zaboravi. U njemu će se sastati tim koji je često otvarao šampionate, domaćin, Meksiko i selekcija s kojom ima posebnu vezu. Tačno 16 godina prije ovog 11. juna, na Soker Siti stadionu u Johanezburgu, počelo je jedino "afričko“ Svjetsko prvenstvo u istoriji, duelom upravo između Južne Afrike i Meksika.

Sjećate se da je bilo 1:1, još čujete vuvuzele kao brum loših zvučnika starih kompjutera, znate ugao pri šutu Šabalale i „džabulani“ putanju lopte. Isto tako se sjećate i smirenosti Rafe Markesa kod gola za izjednačenje na drugoj strani. Za Šabalalu prije i kasnije vjerovatno niste čuli, ali biste poznali njegovo lice i frizuru na fudbalskom kvizu. Eto, to su vam mečevi otvaranja.

Baš ti dueli, za koje stadion otvori kapije za navijače, ali ujedno i vrata za žurku koja traje mjesec (ovog ljeta i 40 dana), vrata Mundijala, posebno mjesto imaju u istoriji Meksika i hrama fudbala – stadiona Asteka.

Najstariji stadion turnira i fudbalsko svetilište

Kada lopta krene sa centra u četvrtak veče u 21 sat po srednjoevropskom vremenu, Asteka će postati jedini stadion koji je bio pozornica prvog čina čak tri različita Svjetska prvenstva. Ali to nije jedino što ga čini posebnim – mnogo je stvari kojima je sveto fudbalsko mjesto svjedočilo i čime ne može da se podiči bilo koji travnjak, sektor, prsten i betonska tribina za stajanje.

Džinovski Meksiko siti čini 16 opština, ili alkaldija kako kažu u Meksiku. Najveća je Tlalpan, najnaseljenija je Istapalapa, a zbog kultnog stadiona u fudbalskim krugovima najpoznatija je Kojoakan. Orijentisana blago sjeverno, nit najveća, nit najnagužvanija, opština je poznata po fudbalskom monumentu koji je bio borilište za nezaboravne mečeve u istoriji fudbala. Dovoljno je reći da su na njemu trofej namijenjen prvaku planete podigli i Pele i Maradona.

Danas nosi ime „Estadio Banorte“, po sponzorskom ugovoru sa meksičkom bankarskom kompanijom, ali Banorteu su uzalud svi napori – Asteka će ostati Asteka, najveći stadion latino svijeta i čudo koje je krajem maja obilježilo šest decenija kako stoji na 2.200 metara nadmorske visine – pošto je Mundijal američki, a svi volimo Jokića i Denver, to je poprilično više od „Mile High Cityja“ u saveznoj državi Kolorado.

Asteka je sagrađena tik pred meksičke Olimpijske igre 1968. godine, a prve golove na njemu postigli su Brazilci, Arlindo i Zake, članovi meksičke Amerike, koja i danas igra na stadionu. Bio je to meč s Torinom, završen 2:2 1966. godine.

U godinama koje su uslijedile stadion koji nosi ime po domorodačkom narodu Centralne Amerike svjedočio je djelima ljudi i događajima kojima ne mogu da se pohvale ni Marakana, ni Vembli, ni San Siro, ni Bernabeu – dvojica iz klase najvećih svih vremena igrali su na travnjaku meksičkog hrama fudbala i podigli svoje posljednje „boginje“ u karijeri – i Pele i Maradona.

Mundijal 1970. godine krenuo je remijem bez golova između Meksika i SSSR-a, 31. maja. Tri sedmice kasnije Brazil i Edson Arantes do Nasimento razbili su Italiju na istom mjestu 4:1, uz Peleov gol za vođstvo i donijeli zemlji fudbala treću titulu – na naredne dvije su čekali po dvije decenije, koliko čekaju i sada na šestu. Od finala u Jokohami i Ronaldovih majstorija protiv Njemačke i Olivera Kana prošle su 24 godine. Samo kažem.

Olimpijski stadion koji je preživio zemljotres i u božanstvo pretvorio Maradonu

Gol Karlosa Alberta za 4:1 u finalu 1970, u 86. minutu čuvenog meča, jedan je od najljepših u finalima Mundijala, ali ne i najkultniji koji je vezan za Asteku. Šesnaest godina kasnije, nacija koja se dizala iz ruševina razarajućeg zemljotresa 1985. godine, spas je ponovo vidjela u fudbalu, a fudbalski mesija bio je Diego Armando Maradona.

El Pibeovi čuveni golovi u četvrtfinalu s Engleskom, koji bi u današnje doba VAR-a bili poništeni i preinačeni u kartone, desili su se baš na Asteki, koja je bila talija „albiselestima“ na putu do trona, a pogotovo Dijegu. Nakon „Božje ruke“ i gola 20. vijeka Englezima, na istom mjestu Maradona je pred 114 i po hiljada ljudi razbio Belgiju u polufinalu, a Buručaga u meču za pehar sa Zapadnom Njemačkom vratio Argentinu na tron nakon osam godina. Na Asteki su odigrana jedina finala sa preko 100 hiljada navijača, nakon rekordnog „Marakanca“ i titule Urugvaja 1950. u Rio de Žaneiru.

Metropola uzdignuta na temelju drevnog grada Asteka

Dakle, četiri od top 10 najkultnijih golova u istoriji Svjetskih prvenstava postignuta su na Asteki i to ne čudi, s obzirom na energiju koju nosi grad podignut na mjestu drevne astečke prijestonice Tenoćtitlana.

Početkom 16. vijeka Tenoćtitlan je bio jedan od najvećih gradova svijeta, kada ga je nakon višemjesečnih pokušaja, i uz masovnu destrukciju, zauzeo španski konkvistador Ernan Kortes. Na njegovim ruševinama sagrađen je Meksiko siti, grad na mjestu na kom je ostvareno astečko proročanstvo – Asteci su obećanu zemlju tražili tamo gdje orao proždire zmiju na vrhu kaktusa, koji se nalazi na stijeni okruženoj vodom – vidite simbol na meksičkoj zastavi danas.

Asteci su iza sebe ostavili mitologiju, piramide i brojne insignije koje su i danas čuda, a isušeno jezero Tekskoko i danas „živi“ u Meksiko sitiju. Jeste li znali da grad tone u glineni sediment brzinom od skoro 25 centimetara godišnje, što su primijetili i iz svemira?

Koliko je velik, ne bi bilo čudno da se sa iste udaljenosti vidi i centralni trg Sokalo. Osam fudbalskih terena moglo bi da stane na današnji Plaza de Armas koji je mjesto okupljanja od vremena Asteka.

Oivičen drevnom Metropolitanskom katedralom na sjeveru, Nacionalnom palatom na istoku, blokom administrativnih zgrada Meksiko sitija na jugu i Starim vratima trgovaca na zapadu, Sokalo je bio centar za sve moguće događaje – proslave, proteste, kraljevske proklamacije, vjerske praznike, prijeme zvaničnika...

I danas je burno u Meksiku, pošto su u toku svakodnevni protesti prosvjetnih radnika, nezadovoljnih statusom, dok vlada i sam Meksiko siti ulažu milijarde u organizaciju mečeva u Zemlji sunca.

Arhitektura oko Sokala planirana je i oblikovana tokom sedam vijekova, a na samo pet minuta hoda nalazi se središte svijeta po astečkom vjerovanju – Velika piramida, ili „Templo Mayor“, hram posvećen vrhovnom astečkom božanstvu Uicilopočtliju, bogu rata i sunca, i Tlaloku, bogu kiše.

Grad jedinstvene kulture, umjetnika, prijestonica Luća librea

Bezbroj je monumenata u Meksiko sitiju, a jedan od najprepoznatljivijih je 45 metara visoki spomenik na kružnom toku glavne saobraćajnice u centru grada, „Anđeo nezavisnosti“. Sa „Anđela“, podignutog 1910. godine povodom vijeka od početka meksičkog rata za nezavisnost, zbog modernih zgrada koje ga okružuju, teško da može da se vidi tri kilometra udaljeni Ćapultepek park. Pluća grada, Ćapultepek šuma, dvostruko je veća od njujorškog Central parka, a u njoj je smještena rezidencija meksičkog predsjednika.

Kroz nevjerovatno dugu istoriju Siudad de Mehiko je zaista često bio centar planete i mjesto jedinstveno na Zemlji u raznim oblastima. Među gradovima je sa najviše muzeja na svijetu, a u konkurenciji od preko 150 ističe se Nacionalni muzej antropologije.

Meksiko siti je grad umjetnika – grad slikarskog para Dijega Rivere i Fride Kalo, rodni grad slavnih filmskih reditelja, oskarovaca Alfonsa Kuarona i Alehandra Gonzalesa Injaritua i grad u kom se oblikovao Giljermo del Toro.

Nezaobilazni dio razglednice grada su i marijači orkestri, nacionalna kuhinja koja je pod UNESCO zaštitom, ali i čuveno meksičko rvanje – Meksiko siti je prestonica Luća librea, a što je Asteka u fudbalu to je Arena Meksiko u spektaklu slobodnog rvanja.

Asteka – dom Klub Amerike i drugi najveći stadion Mundijala 2026

Tako prošetasmo nazad na Asteku, na kojoj igra najtrofejniji meksički fudbalski tim, Klub Amerika, a od ove godine ponovo i Kruz Azul, koji se selio na više stadiona. NFL timovi redovno su gosti na hramu svjetskog fudbala još od 1994. Posljednji meč, pred renoviranje za Mundijal, odigrali su San Francisko Fortinajnersi i Arizona Kardinalsi 2022, a američki fudbal se na Asteku vraća ovog novembra u novom meču San Franciska sa Minesota Vikinzima.

Asteka je prvi stadion na kom su odigrani i meč otvaranja i finale ženskog Svjetskog prvenstva u fudbalu, doduše nezvaničnog, 1971. godine – obje utakmice Meksikanki, sa Argentinom na startu i Danskom na kraju, sa različitim ishodima i suzama za „El Tri“, pratilo je više od 100 hiljada navijača – eto koliko Meksikanci vole fudbal.

To će pokazati i na dva meča grupe A u kojoj će domaćin igrati još sa Češkom u trećem bloku posljednjeg kola, pa se očekuju rasprodata Asteka i popunjena sva sjedišta, kojih je 93.000 – samo AT&T stadion u Dalasu ima veći kapacitet.

„Trikolori“ se vraćaju na kultni stadion nakon gotovo tri mjeseca i mečeva u Čikagu, Puebli, Pasadeni i Tuluki, u kojoj su Paunovićevi superligaši vidjeli koliko Raul Himenes i momci jedva čekaju da sve počne.

Utakmice SP 2026. u Meksiko sitiju

Meksiko Južna Afrika (11. jun, 21h)

Uzbekistan Kolumbija (18. jun, 04h)

Češka Meksiko (25. jun, 03h)

Šesnaestina finala (1. jul, 03h)

Osmina finala (6. jul, 02h)

Osmina finala (7. jul, 22 h)

Domaćini Mundijala (1): Toronto i "BMO fild"

Domaćini Mundijala (2): Gvadalahara i "Akron" stadion+

Domaćini Mundijala (3): Majami i "Hard rok" stadion

Domaćini Mundijala (4): Boston i "Džilet" stadion

Domaćini Mundijala (5): Sijetl i "Lumen fild"

Domaćini Mundijala (6): Filadelfija i "Linkoln Fajnenšel Fild"

Domaćini Mundijala (7): Santa Klara (Zalivska oblast San Franciska) i "Livajs" stadion

Domaćini Mundijala (8): Los Anđeles (Inglvud) i "SoFi" stadion

Domaćini Mundijala (9): Hjuston i "NRG" stadion

Domaćini Mundijala (10): Kanzas Siti i "Erouhed stadion"

Domaćini Mundijala (11): Atlanta i "Mercedes-Benc stadion"

Domaćini Mundijala (12): Vankuver i "BC plejs"

Domaćini Mundijala (13): Monterej (Gvadalupe) i "BBVA stadion"

Domaćini Mundijala (14): Dalas, Arlington i "AT&T stadion"

Komentari | Podijeli vijest